Savremena austrijska književna scena gravitira oko centralnih tema – traženja sopstvenog mjesta u svijetu, pokušaja bjekstva od rutiniziranog života, razlike između života i grada u smislu izbora između civilizacije i prirode. Jedan od važnijih elemenata današnje austrijske književnosti su i junaci koji dolaze sa margine, istakla je prof. dr
Jelena Knežević, teoretičarka književnosti, koja predaje njemačku književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
– Postoji čitav korpus migracijskih tema, od gastarbajterske književnosti tokom šezdesetih do osamdesetih, do one nastale devedesetih zbog ratova, pa sve do najnovijeg talasa migracije. Tu je i literatira nastala kao plod traženja identiteta koji nema veze sa porijeklom, već sa odbacivanjem ili nerazumijevanjem unutar društvenih okvira, što nema veze sa porijeklom roditelja koji su došli u Austriju, već ima veze sa ljudima koji su odrasli i školovali se u ovoj zemlji, ali se ne pronalaze tu, ne žive život kakav su željeli, ili zamišljali. U tom smislu oni su drštveni marginalci, jer se u društrvu kakva je Austrija nisu ostvarili – objasnila je Knežević. Na primjerima pisaca Karin Peška, Milene Mičiko Flašar, Ervina Ajzingera i Suzane Gregor, čije smo smimljene i prevedene odlomke imali priliku da čujemo putem video bima, Knežević je ukazala na okvire u kojima se austrijska književnost danas razvija.
U tako razuđenom, tematski i tekstualnom, svijetu savremene austrijske književnosti svoje mjesto pronašli su i pisci koji su „naše gore list”, koji su u ovu zemlju otišli tokom devedesetih, a ima autora koji u Austriji žive još od sedamdesetih prošlog vijeka. Oni pripadaju nekad zvanoj gastarbajterskoj književnosti, koja je kasnije dobila ime migracijska, a danas nosi naziv interkulturalna - koja pokušava da prevaziđe razlike između kultura, odnosno da ih poveže.
– Težnja je da književnost postane most koja će povezivati različite kulture. Jedan od najmlađih predstavnika te interkulturalne književne scene, a našeg porijekla je Marko Dimić, koji živi u Beču, piše na njemačkom. Ima ih dosta u Austriji, mada najpoznatiji predstavnici ovog literarnog korpusa stvaraju u Njemačkoj. Među njima je najpoznatiji Saša Stanišić, koji predstavlja veliko ime naše interkulturalne literature – rekla je Knežević za „Dan”.
Prof. Jelena Knežević istražuje i objavljuje u oblasti komparatistike, na teme iz njemačke i svjetske književnosti 18, 19. i 20. vijeka, a bavi se književnim prevođenjem.
S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
